Grad Zagreb, smješten na zemljopisnom, kulturnom, povijesnom i političkom sjecištu istoka i zapada Europe, glavni grad Hrvatske, spaja kontinentalni i mediteranski duh u osebujnu cjelinu. Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko, političko i administrativno središte Republike Hrvatske sa sjedištem Sabora, Predsjednika i Vlade. Povoljan geografski položaj između Panonske nizine, ruba Alpa i Dinarida omogućio je spontani nastanak mjesta slobodne komunikacije. Grad sa sjeverne strane od hladnih sjevernih vjetrova štiti gora Medvednica, a prostrana ravnica i rijeka Sava otvaraju ga prema ostalim stranama svijeta. U Zagrebu živi četvrtina ukupnog stanovništva Hrvatske, što je u brojkama gotovo milijun. Građani su stoljećima stizali iz različitih krajeva Europe, a u novijoj povijesti iz svih krajeva Hrvatske te su svojim doprinosom obogatili kulturu grada. Zagreb je siguran velegrad otvorenih vrata, burne povijesti i zanimljivih (poznatih) ljudi, koji srdačno poziva na upoznavanje i ispunjava očekivanja. U ovom se gradu lako sklapaju zanimljiva poznanstva, nova prijateljstva i proživljavaju nezaboravne dogodovštine. Pročelje zagrebačkih građevina odražavaju tijek povijesti, dok njegove ulice i trgovi svjedoče o okupljanju mnogih kultura koje su oblikovale identitet ovog opuštenog grada. Ulice i spomenici Zagreba ponosno svjedoče o tisućama godina svoje povijesti.
O ZAGREBU
Zagreb – most između zapada i istoka
Prostore za rekreaciju možete pronaći gotovo bilo gdje oko Zagreba. U blizini je park prirode Medvednica, popularno odredište za pješačenje, skijanje i piknike. U samom centru grada parkovi, ulice i trgovi sijeku se sa zelenim površinama i vrtovima. U 19. stoljeću uređeno je Strossmayerovo šetalište na Gornjem gradu, gdje danas u društvu pjesnika A. G. Matoša možete uživati u najromantičnijoj panorami grada.
Trg bana Josipa Jelačića srce je grada i glavno mjesto sastajanja građana. Fontana koja se nalazi na Trgu je vezana za legendu o nastanku imena grada. Naime, jednog davnog sunčanog dana, hrabri ban je nakon povratka iz bitke, umoran i žedan, rekao djevojci Mandi da mu zagrabi vode s izvora. Tako je izvor dobio ime Manduševac, a grad ime Zagreb.
Nedaleko od središnjeg trga nalazi se park Zrinjevac, prepoznatljiv po aleji platana koje su prije više od sto godina dovezene iz Trsta. Vodoskoci, glazbeni paviljon i poprsja velikana vremeplov su u prošlost. Već više od 120 godina mnogobrojni Zagrepčani svakodnevno zastaju kraj meteorološkog stupa i provjeravaju točno vrijeme, dnevnu temperaturu, tlak zraka i količinu vlage.
U blizini Zrinjevca nalazi se Trg kralja Tomislava, nazvanome po prvom hrvatskom kralju! Putnicima vlakom pruža se jedinstven pogled na taj velebni trg, Umjetnički paviljon i Zagrebačku katedralu. Umjetnički paviljon, mjesto izvanrednih likovnih događanja, sagrađen je kao Hrvatski paviljon u povodu Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. godine. Za to doba inovativna željezna konstrukcija omogućila je da se paviljon doslovno prenese na današnje mjesto i otvori za javnost dvije godine poslije. U blizini je još jedno mjesto za bijeg od gradske vreve. Botanički vrt jedna je od najbogatijih zbirka bilja u Europi s oko 10 000 biljnih vrsta.
Atop the main square, sits the Cathedral, overlooking Ribnjak (‘Fishpond’), a beautiful park where clergymen used to catch fish for their Friday meal. In the eastern part of the city stretches spacious Maksimir, Zagreb’s biggest park was landscaped in the 19th century, in what was considered the English style. It later became home to many animals when a Zoo was opened here in the first half of the 20th century.
Outside the limits of the city centre, up on the hill, stands the main cemetery of Mirogoj. Its monumental arcades, pavilions and domes were designed in the late 19th century by prominent architect Hermann Bollé. One of the most beautiful cemeteries in Europe and the resting place for many public figures, Mirogoj is a lovely park in its own right, as well as an open-air art gallery.
Povijest
Arheološka istraživanja dokazuju postojanje života oko današnjeg Zagreba već u kamenom dobu, oko 35 000 godina pr. Kr. Kasniji nalazi dokazuju naseljavanje Ilira, prastanovnika ovog dijela Europe. Kelti s dalekog sjevera dolaze najvjerojatnije u 4. stoljeću pr. Kr. Nakon njih Rimljani u blizini Zagreba grade veliki uređeni centar Andautoniju, o čemu svjedoči arheološki park u današnjem Ščitarjevu. Zagreb kakav danas poznajemo i koji čini njegovu povijesnu jezgru nastao je u srednjem vijeku na dvama brežuljcima: svjetovnom Gradecu, današnjem Gornjem gradu, i crkvenom Kaptolu. Prvi pisani spomen Zagreba potječe iz 1094. godine kada mađarski kralj Ladislav na svom putu prema Jadranu osniva zagrebačku biskupiju na Kaptolu. Zagrebačka katedrala u neogotičkom stilu i danas dominira vizurom grada, a renesansne zidine oko nje jedne su od rijetkih sačuvanih u ovom dijelu Europe.
U burnim vremenima pohoda mongolskih plemena prema srednjoj Europi dogodio se najvažniji povijesni događaj za Gradec, drugi dio zagrebačkog nukleusa. Sredinom 13. stoljeća Tatari su opustošili Mađarsku, a njihov kralj Bela IV. bježi u Zagreb gdje mu građani daju siguran zaklon. Iz zahvalnosti 1242. godine kralj poveljom daje Gradecu status slobodnoga kraljevskog grada. Na to razdoblje svaki dan simbolički podsjeća kula Lotrščak s koje već stotinjak godina top obilježava podne. U srednjem su vijeku građane u sumrak zvona pozivala da se vrate u sigurnost utvrde jer se vrata grada zatvaraju i zaključavaju. Jedina sačuvana vrata u srednjovjekovni Gradec jesu Kamenita vrata koja su u potpunosti izgorjela u prvoj polovici 18. stoljeća, no iz požara je čudom spašena slika Svete Marije koja je i danas na oltaru. Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica je grada Zagreba i svetkuje se 31. svibnja svečanom procesijom. Toga se dana slavi i Dan grada Zagreba. Dva, u srednjem vijeku često suprotstavljena brežuljka, dijelio je i spajao potok Medveščak na kojem su se gradili mlinovi. Tadašnja potočna nizina danas je živopisna Tkalčićeva ulica ispod čijeg popločenja i dalje teče potok prema rijeci Savi. S vremenom nestaje opasnosti od napada i grad se postupno širi na ravnicu. Na mjestu podno dvaju naselja formira se trg na kojem se obavlja sva trgovina.
Gradovi na dvama brežuljcima prosperiraju. Tijekom 17. i 18. stoljeća grade se barokne plemićke palače i crkve. Tako isusovci na Gornjem gradu podižu crkvu Svete Katarine koja je danas jedan od najočuvanijih primjeraka barokne raskoši. U drugoj polovici 17. stoljeća Zagreb je sveučilišno središte, jedno od najstarijih u Europi s neprekinutim radom. U međuvremenu Zagreb postaje sjedište vlade. Razlike između biskupskoga grada i slobodnog kraljevskog grada polako nestaju te se konačno brišu 1850. godine kada se ujedinjuju u grad Zagreb koji tada ima 15 000 stanovnika. Povoljan položaj prema ravnici omogućava slobodan rast i život se ubrzano širi na nizinu prema rijeci Savi. Razvoj industrijske proizvodnje, trgovine, prometa i bankarstva izrazito utječu na fizionomiju grada u drugoj polovici 19. stoljeća.
Zagreb se širi do željeznog pojasa željezničke pruge, koja Zagreb od 1862. godine spaja sa srednjoeuropskim metropolama. U tom razdoblju nastaje blokovska izgradnja grada na pravilnom uličnom rasteru. Urbanistički plan je jasan, sve ulice u Donjem gradu moraju biti ravne, iste širine, a zgrade istog tipa i zadane visine. Prostrani trgovi, monumentalne građevine u duhu klasicizma i historicizma na mnogobrojnim parkovima predstavljaju Zagreb kakav danas poznajemo. S Trga bana Jelačića Praška ulica vodi do niza trgova – parkova, zagrebačkog pandana bečkom Ringu. Ova takozvana „zelena potkova“ je parkovna površina u obliku slova U sa svim važnim reprezentativnim građevinama građanske kulture. Pažljivo je smišljen odnos zelenila i arhitekture javnih objekata, fontana i paviljona.
Ovdje su stanica Glavnog kolodvora, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, fakulteti, Hrvatski državni arhiv, nekada zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatsko narodno kazalište i reprezentativne palače. Žuta pročelja i drvoredi divljih kestenova podsjećaju na članstvo Hrvatske u dvojnoj Austro-Ugarskoj monarhiji. Pravilan grad reprezentativne širine, slijed jasno definiranih zelenih prostora i precizno smještenih spomenika prirodno se nastavlja na tijelo staroga srednjovjekovnog Gornjega grada. U Donjem gradu zavirite u veže građanskih kuća, čija su pročelja opna između javnog uličnog prostora i privatnog života dvorišta. Kombinacija ozračja malog grada i raskoši srednjoeuropskog velegrada ističe Zagreb na tadašnjoj karti europskih modernih gradova.
Izvor: (www.infozagreb.hr)