Grad Zagreb, smješten na zemljopisnom, kulturnom, povijesnom i političkom sjecištu istoka i zapada Europe, glavni grad Hrvatske, spaja kontinentalni i mediteranski duh u osebujnu cjelinu. Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko, političko i administrativno središte Republike Hrvatske sa sjedištem Sabora, Predsjednika i Vlade. Povoljan geografski položaj između Panonske nizine, ruba Alpa i Dinarida omogućio je spontani nastanak mjesta slobodne komunikacije. Grad sa sjeverne strane od hladnih sjevernih vjetrova štiti gora Medvednica, a prostrana ravnica i rijeka Sava otvaraju ga prema ostalim stranama svijeta. U Zagrebu živi četvrtina ukupnog stanovništva Hrvatske, što je u brojkama gotovo milijun. Građani su stoljećima stizali iz različitih krajeva Europe, a u novijoj povijesti iz svih krajeva Hrvatske te su svojim doprinosom obogatili kulturu grada. Zagreb je siguran velegrad otvorenih vrata, burne povijesti i zanimljivih (poznatih) ljudi, koji srdačno poziva na upoznavanje i ispunjava očekivanja. U ovom se gradu lako sklapaju zanimljiva poznanstva, nova prijateljstva i proživljavaju nezaboravne dogodovštine. Pročelje zagrebačkih građevina odražavaju tijek povijesti, dok njegove ulice i trgovi svjedoče o okupljanju mnogih kultura koje su oblikovale identitet ovog opuštenog grada. Ulice i spomenici Zagreba ponosno svjedoče o tisućama godina svoje povijesti.
O ZAGREBU
Zagreb – most između zapada i istoka
Prostore za rekreaciju možete pronaći gotovo bilo gdje oko Zagreba. U blizini je park prirode Medvednica, popularno odredište za pješačenje, skijanje i piknike. U samom centru grada parkovi, ulice i trgovi sijeku se sa zelenim površinama i vrtovima. U 19. stoljeću uređeno je Strossmayerovo šetalište na Gornjem gradu, gdje danas u društvu pjesnika A. G. Matoša možete uživati u najromantičnijoj panorami grada.
Trg bana Josipa Jelačića srce je grada i glavno mjesto sastajanja građana. Fontana koja se nalazi na Trgu je vezana za legendu o nastanku imena grada. Naime, jednog davnog sunčanog dana, hrabri ban je nakon povratka iz bitke, umoran i žedan, rekao djevojci Mandi da mu zagrabi vode s izvora. Tako je izvor dobio ime Manduševac, a grad ime Zagreb.
Nedaleko od središnjeg trga nalazi se park Zrinjevac, prepoznatljiv po aleji platana koje su prije više od sto godina dovezene iz Trsta. Vodoskoci, glazbeni paviljon i poprsja velikana vremeplov su u prošlost. Već više od 120 godina mnogobrojni Zagrepčani svakodnevno zastaju kraj meteorološkog stupa i provjeravaju točno vrijeme, dnevnu temperaturu, tlak zraka i količinu vlage.
U blizini Zrinjevca nalazi se Trg kralja Tomislava, nazvanome po prvom hrvatskom kralju! Putnicima vlakom pruža se jedinstven pogled na taj velebni trg, Umjetnički paviljon i Zagrebačku katedralu. Umjetnički paviljon, mjesto izvanrednih likovnih događanja, sagrađen je kao Hrvatski paviljon u povodu Milenijske izložbe u Budimpešti 1896. godine. Za to doba inovativna željezna konstrukcija omogućila je da se paviljon doslovno prenese na današnje mjesto i otvori za javnost dvije godine poslije. U blizini je još jedno mjesto za bijeg od gradske vreve. Botanički vrt jedna je od najbogatijih zbirka bilja u Europi s oko 10 000 biljnih vrsta.
Iznad glavnog trga smještena je Katedrala, koja se uzdiže iznad Ribnjaka, prekrasnog parka u kojem su svećenici nekoć lovili ribu za svoj petkom propisani obrok. U istočnom dijelu grada prostire se prostrani Maksimir, najveći zagrebački park, uređen u 19. stoljeću u tada popularnom engleskom stilu. Kasnije je postao dom brojnim životinjama kada je u prvoj polovici 20. stoljeća ovdje otvoren Zoološki vrt.
Izvan granica gradskog središta, na brežuljku, nalazi se glavno gradsko groblje Mirogoj. Njegove monumentalne arkade, paviljoni i kupole projektirao je krajem 19. stoljeća istaknuti arhitekt Hermann Bollé. Jedno od najljepših groblja u Europi i posljednje počivalište mnogih javnih osoba, Mirogoj je ujedno i prekrasan park te svojevrsna galerija umjetnosti na otvorenom.
Povijest
Arheološka istraživanja dokazuju postojanje života oko današnjeg Zagreba već u kamenom dobu, oko 35 000 godina pr. Kr. Kasniji nalazi dokazuju naseljavanje Ilira, prastanovnika ovog dijela Europe. Kelti s dalekog sjevera dolaze najvjerojatnije u 4. stoljeću pr. Kr. Nakon njih Rimljani u blizini Zagreba grade veliki uređeni centar Andautoniju, o čemu svjedoči arheološki park u današnjem Ščitarjevu. Zagreb kakav danas poznajemo i koji čini njegovu povijesnu jezgru nastao je u srednjem vijeku na dvama brežuljcima: svjetovnom Gradecu, današnjem Gornjem gradu, i crkvenom Kaptolu. Prvi pisani spomen Zagreba potječe iz 1094. godine kada mađarski kralj Ladislav na svom putu prema Jadranu osniva zagrebačku biskupiju na Kaptolu. Zagrebačka katedrala u neogotičkom stilu i danas dominira vizurom grada, a renesansne zidine oko nje jedne su od rijetkih sačuvanih u ovom dijelu Europe.
U burnim vremenima pohoda mongolskih plemena prema srednjoj Europi dogodio se najvažniji povijesni događaj za Gradec, drugi dio zagrebačkog nukleusa. Sredinom 13. stoljeća Tatari su opustošili Mađarsku, a njihov kralj Bela IV. bježi u Zagreb gdje mu građani daju siguran zaklon. Iz zahvalnosti 1242. godine kralj poveljom daje Gradecu status slobodnoga kraljevskog grada. Na to razdoblje svaki dan simbolički podsjeća kula Lotrščak s koje već stotinjak godina top obilježava podne. U srednjem su vijeku građane u sumrak zvona pozivala da se vrate u sigurnost utvrde jer se vrata grada zatvaraju i zaključavaju. Jedina sačuvana vrata u srednjovjekovni Gradec jesu Kamenita vrata koja su u potpunosti izgorjela u prvoj polovici 18. stoljeća, no iz požara je čudom spašena slika Svete Marije koja je i danas na oltaru. Majka Božja od Kamenitih vrata zaštitnica je grada Zagreba i svetkuje se 31. svibnja svečanom procesijom. Toga se dana slavi i Dan grada Zagreba. Dva, u srednjem vijeku često suprotstavljena brežuljka, dijelio je i spajao potok Medveščak na kojem su se gradili mlinovi. Tadašnja potočna nizina danas je živopisna Tkalčićeva ulica ispod čijeg popločenja i dalje teče potok prema rijeci Savi. S vremenom nestaje opasnosti od napada i grad se postupno širi na ravnicu. Na mjestu podno dvaju naselja formira se trg na kojem se obavlja sva trgovina.
Gradovi na dvama brežuljcima prosperiraju. Tijekom 17. i 18. stoljeća grade se barokne plemićke palače i crkve. Tako isusovci na Gornjem gradu podižu crkvu Svete Katarine koja je danas jedan od najočuvanijih primjeraka barokne raskoši. U drugoj polovici 17. stoljeća Zagreb je sveučilišno središte, jedno od najstarijih u Europi s neprekinutim radom. U međuvremenu Zagreb postaje sjedište vlade. Razlike između biskupskoga grada i slobodnog kraljevskog grada polako nestaju te se konačno brišu 1850. godine kada se ujedinjuju u grad Zagreb koji tada ima 15 000 stanovnika. Povoljan položaj prema ravnici omogućava slobodan rast i život se ubrzano širi na nizinu prema rijeci Savi. Razvoj industrijske proizvodnje, trgovine, prometa i bankarstva izrazito utječu na fizionomiju grada u drugoj polovici 19. stoljeća.
Zagreb se širi do željeznog pojasa željezničke pruge, koja Zagreb od 1862. godine spaja sa srednjoeuropskim metropolama. U tom razdoblju nastaje blokovska izgradnja grada na pravilnom uličnom rasteru. Urbanistički plan je jasan, sve ulice u Donjem gradu moraju biti ravne, iste širine, a zgrade istog tipa i zadane visine. Prostrani trgovi, monumentalne građevine u duhu klasicizma i historicizma na mnogobrojnim parkovima predstavljaju Zagreb kakav danas poznajemo. S Trga bana Jelačića Praška ulica vodi do niza trgova – parkova, zagrebačkog pandana bečkom Ringu. Ova takozvana „zelena potkova“ je parkovna površina u obliku slova U sa svim važnim reprezentativnim građevinama građanske kulture. Pažljivo je smišljen odnos zelenila i arhitekture javnih objekata, fontana i paviljona.
Ovdje su stanica Glavnog kolodvora, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, fakulteti, Hrvatski državni arhiv, nekada zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatsko narodno kazalište i reprezentativne palače. Žuta pročelja i drvoredi divljih kestenova podsjećaju na članstvo Hrvatske u dvojnoj Austro-Ugarskoj monarhiji. Pravilan grad reprezentativne širine, slijed jasno definiranih zelenih prostora i precizno smještenih spomenika prirodno se nastavlja na tijelo staroga srednjovjekovnog Gornjega grada. U Donjem gradu zavirite u veže građanskih kuća, čija su pročelja opna između javnog uličnog prostora i privatnog života dvorišta. Kombinacija ozračja malog grada i raskoši srednjoeuropskog velegrada ističe Zagreb na tadašnjoj karti europskih modernih gradova.
Izvor: (www.infozagreb.hr)